Sanacija pčelinjih zajednica pozitivnih na američku gnjiloću
Spaljivanje predstavlja najbrži, najučinkovitiji i najskuplji način suzbijanja bolesti, a pretresanje uključuje narušavanje proizvodnosti pčelinje zajednice i učestale recidive klinički vidljivih znakova karakterističnih za bolest, a ponajviše zbog izostanka ili loše provedbe dezinfekcijskih mjera. U RH način sanacije i suzbijanja američke gnjiloće provodi se sukladno međunarodnim i nacionalnim zakonskim propisima.
Spaljivanje košnica s pčelinjom zajednicom radi se ako je zajednica slaba odnosno ako je bolest već u poodmakloj fazi razvoja. Također, spaljivanje je indicirano ako se bolest pojavljuje rijetko u određenom kraju, zatim u zajednicama koje su smještene u košnicama s nepokretnim saćem (pletare, dubine, daščara), te na uzgajalištima matica.
Bolesna pčelinja zajednica se uguši paljenjem sumpornih traka, a saće s leglom i ugušene pčele se spale u iskopanoj jami koja se poslije zatrpa zemljom.
Pčelinje zajednice u pletarama i dotrajalim košnicama i priborom spale se zajedno s košnicama.
Dijelovi košnica koji su služili isključivo kao medišta, a koje su u dobrom stanju mogu se detaljno mehanički očistiti, struganjem naslaga voska i propolisa, a zatim dezinficirati opaljivanjem plamenom iz plinskog plamenika ili kuhanjem u vodenoj otopini natrijevog hidroksida (1,5-2% rutinski ili 5-7% nakon sanacije klinički vidljive bolesti).
Pretresanje pčela može se provoditi isključivo kod jakih pčelinjih zajednica smještenih u novim košnicama koje dosad nisu bile podvrgnute dezinfekciji. Pri pretresanju se spaljuju svi okviri koji sadrže i jednu stanicu legla, uklanjanju okviri sa zaraženim pčelinjim leglom, medom i peludom, a samo odrasle pčele se stresu u novu praznu košnicu. Prilikom gradnje novog saća s tijela odraslih pčela mehanički se uklanjanju spore P. larvae. Također, spore P. larvae u probavnom sustavu odraslih pčela budu probavljene. Na osnovu navedenih razloga smatra se da je tako pčelinjoj zajednici omogućen daljnji razvoj u novoj košnici.
Odrasle pčele se otresu izravno u košnicu (ili prvo na kartonski papir ili limeni sipaonik, pa onda u košnicu) s letvicama (satonošama) na koje je stavljena dva centimetra duga satna osnova. Nakon 48 do 72 sata pčele s novoizgrađenog saća se pretresu u košnicu sa satnim osnovama. Saće s leglom treba neškodljivo uništiti spaljivanjem, a novoizgrađeno saće na satonošama okvira i ostalo saće nakon iskorištavanja pretopiti u vosak.
Ovlašteni nacionalni referentni laboratorij za bolesti pčela u RH je Laboratorij za bolesti pčela APISlab smješten pri Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
NN 1/2023 (2.1.2023.), Naredba o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području Republike Hrvatske - Zakon.hr
Zakon o zdravlju životinja - Zakon.hr
Pravilnik o veterinarskim pregledima živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje NN 87/2008