Optimizacija termina pregleda pčelinjih zajednica/broja posjeta pčelinjaku (npr. planiranje u svrhu smanjenja stresa)
Kako bi smanjili stres pčelinjoj zajednici te povećali osobno zadovoljstvo pčelarenjem i proizvodnost samog pčelinjaka svakako treba planirati i optimizirati broj pregleda svake pčelinje zajednice.
Svako otvaranje košnice i pregled pčelinje zajednice za nju predstavlja stres, a od pčelara iziskuje određeno vrijeme. Poznavajući biologiju pčela i razvoj same pčelinje zajednice optimizacijom broja pregleda možemo uvelike povećati proizvodnost pčelinjaka, a i utjecati na zdravstveno stanje pčelinjih zajednica smanjujući im nepotreban stres.
U jesenskom i zimskom razdoblju (kraj rujna do kraja veljače) uobičajeno uopće nema potrebe za bilo kakvim pregledima pčelinje zajednice. Ako su sve predradnje, za uzimljavanje zajednica, tijekom ljeta bile dobro odrađene naredn razdoblje je razdoblje mirovanja pčela i iščekivanja novog razvojnog ciklusa. Dakle, pretpostavka je da su pčele u jesen ušle s dovoljnim zalihama prirodne hrane (prvenstveno se misli na med, a ne samo šećerni sirup), s relativno mladom maticom (u prosjeku 1 do 2 godine starosti) i oslobođene od bolesti (prvenstveno očiščene od nametničke grinje Varroa destructor). U tom razdoblju pčele malo troše (u prosjeku oko 1 kg meda / mjesečno), te im je potrebno osigurati mir.
0 pregled:
Inicijalni “brzi” pregled možemo izvršiti oko početka nove kalendarske godine. Pregled je samo vizualni bez vađenja okvira. U tom razdoblju pčelinjeg legla uglavnom nema ili matica tek počinje sa zalijeganjem. Tim pregledom možemo ustanoviti broj ulica zaposjednutih s odraslim pčelama, količinu skladištenog meda ako se vide vijenci iznad pčela i eventualno prisutnost znakova koji upućuju na bolesti (npr. feces po satonoši ili uginule pčele). Taj pregled traje vrlo kratko, a govori nam jako puno o tome s kakvim pčelinjim zajednicama ulazimo u novu pčelarsku sezonu.
1. pregled:
S namjerom da ubrzamo razvoj pčelinje zajednice, a imajući na umu da noći mogu biti još uvijek iznimno hladne, prvi pregled i uvid u stanje pčelinje zajednice, možemo napraviti u ožujku (zajednica ima prosječno 4 do 5 okvira s leglom, te oko 8 ulica zaposjednutih pčelama). Radnja koju odrađujemo je imitacija „izlazećeg legla“ gdje u sredinu legla dodajemo okvir s prazanim izgrađenim tamnijim saćem. Matica na taj okvir „gleda“ kao na okvir iz kojeg je upravo izašlo leglo, te ga zaliježe što će posljedično ubrzati razvoj pčelinje zajednice. Za satnu osnovu je prerano budući da u zajednici još uvijek nema dovoljno mladih pčela koje bi ju izgradile u saće. Ovom radnjom nismo ugrozili pčelinju zajednicu previše je šireći (hladne noći), zaustavili smo mogući rojevni nagon, ubrzali razvoj zajednice i istodobno malo vremena potrošili na samu intervenciju.
Sljedeća 2 do 3 pregleda su, ovisno o vremenskim i pašnim prilikama, od druge polovice ožujka do kraja travnja.
2. pregled:
Pčelinja zajednica pokriva cijeli nastavak, ali noći su još prehladne, te ne smijemo previše razbijati leglo. Proširujemo zajednicu na način da dodajemo ili izgrađeno tamnije saće ili satnu osnovu/građevnjak u područje legla. Nikako taj dodani okvir ne bi trebao biti prvi do legla s lijeva ili desna zbog moguće blokade matice ako se u tom razdoblju pojavi jaka peludna paša. Dakle zajednica je još uvijek u jednom nastavku ali proširena s dodatnim okvirom. Slabija zajednica će dobiti okvire s izgrađenim saćem, a jača zajednica satnu osnovu/građevnjak.
3. pregled:
Početak travnja, kada je veći dio plodišta pod pčelinjim leglom (više od 50%), može se pristupiti proširivanju zajednice prevješavanjem. Slikovito rečeno, „razvlačimo“ leglo kroz dva nastavka.
pri tome rotiramo nastavke (ako su zajednice ušle u zimu na dva nastavka – preporuka).
Okvire mladog pčelinjeg legla prevješavamo u gornji nastavak (barem dva okvira zbog, pčelama, lakšeg održavanja topline) i pored njih stavljamo sa svake strane po satnu osnovu (gornji nastavak). Ispod tih okvira s pčelinjim leglom u donjem nastavku isto tako stavljamo preostalo mlado leglo u „stup“, sa svake strane po satna osnova i dalje preostalo leglo.
Ovim zahvatom smo napravili „imitaciju roja“ u prirodi gdje smo u sredini formirali „stup“ od mladog pčelinjeg legla oko kojeg su satne osnove. U tom razdoblju (travanj) mlade pčele brzo grade saće i ujedno sprječavamo rojevno raspoloženje, a s druge strane nismo ugrozili pčelinju zajednicu ako dođe do naglog zahlađenja i hladnih noći s obzirom da smo formirali izduženo klupko. Postupak možemo ponoviti za 7 do14 dana ako su pašne prilike u tom razdoblju povoljne, a to bi onda bio: 4. pregled.
5. pregled (ili 4. pregled ako ga nismo imali ranije): Ovaj pregled se radi pred samu glavnu medonosnu pašu (npr. bagrem). U tom pregledu, ovisno o gospodarenju pčelinjakom, pripremamo zajednicu:
a) za glavnu pašu spuštanjem matice u plodište i micanjem meda iz medišta
b) ili za proizvodnju matične mliječi spuštanjem matice u plodište i prevješavanjem legla u medište
c) ili za uzgoj matica – izrada startera i finišera, izrada oplodnjaka, razrojavanje
d) ili za proizvodnju pčelinjeg otrova
6. pregled, 7. pregled, … pregled:
Ovisno o orijentiranosti pčelarskog gospodarstva to su intervencije u pčelinju zajednicu prilikom dodavanja novog saća, oduzimanja meda, oduzimanja pčelinjeg legla radi razrojavanja, oduzimanja fermentirane peludi, uzgoja matica, proizvodnje matične mliječi, …
Posljednji redoviti pregled bio bi krajem srpnja/kolovoza. Razdoblje kada se zajednica priprema za zimovanje i narednu pčelarsku sezonu.
